Danielovi drugovi u ognjenoj peći

¹Kralj Nabukodonozor dade izraditi zlatan lik kojemu je visina bila šezdeset lakata, a širina šest lakata; i postavi ga u ravnici Duri u babilonskoj pokrajini. ²Nato posla kralj Nabukodonozor glasnike da pozovu satrape, namjesnike, zapovjednike, suce, rizničare, pravnike, vijećnike i sve druge pokrajinske dostojanstvenike, da dođu na posvetu lika što ga je bio podigao kralj Nabukodonozor. ³Tada se sabraše satrapi, namjesnici, zapovjednici, suci, rizničari, pravnici, vijećnici i svi drugi pokrajinski dostojanstvenici na posvetu lika, što ga je bio podigao kralj Nabukodonozor. Oni stadoše pred likom, što ga je bio podigao Nabukodonozor. ⁴Glasnik povika iza glasa: »Narodi, plemena i jezici, vama se zapovijeda: ⁵Čim čujete zvuk truba, frula, citara, harfa, psaltira, gajda i svih drugih vrsta glazbala, morate se baciti ničice i pokloniti se zlatnome liku što ga je podigao kralj Nabukodonozor. ⁶Tko se ne baci ničice i ne pokloni se, bit će smjesta bačen u ognjenu užarenu peć.« ⁷I čim su čuli svi narodi zvuk truba, frula, citara, harfa, psaltira i svih drugih vrsta glazbala, baciše se ničice svi narodi, plemena i jezici, i pokloniše se zlatnome liku što ga je bio podigao kralj Nabukodonozor. ⁸U isti čas pristupiše kaldejski ljudi i optužiše Judejce. ⁹Rekoše kralju Nabukodonozoru: »Kralju, da si živ dovijeka! ¹⁰Ti si, kralju, zapovjedio da se svaki koji čuje zvuk truba, frula, citara, harfa, psaltira, gajda i svih drugih vrsta glazbala, mora ničice baciti i pokloniti se zlatnome liku. ¹¹Tko ne padne ničice i ne pokloni se zlatnome liku, mora biti bačen u ognjenu užarenu peć. ¹²Postoje Judejci, kojima si predao upravu babilonske pokrajine, Sidrah, Misah i Abdenago. Ti ljudi ne haju za tvoju zapovijed, kralju! Oni ne poštuju tvoje bogove i ne klanjaju se zlatnome liku što si ga podigao.« ¹³Tada Nabukodonozor, u gnjevu i bijesu, zapovjedi da dovedu Sidraha, Misaha i Abdenaga. Kad su ih bili doveli pred kralja, ¹⁴progovori im Nabukodonozor: »Je li istina, Sidrah, Misah i Abdenago, da vi ne poštujete moje bogove i da se ne klanjate zlatnome liku što sam ga dao podići? ¹⁵I sada, budite pripravni, bacite se ničice čim čujete zvuk truba, frula, citara, harfa, psaltira, gajda i svih drugih vrsta glazbala, i poklonite se liku što sam ga dao podići! Ako se ne poklonite, bit ćete smjesta bačeni u ognjenu užarenu peć. Koji bi bio bog što bi vas mogao izbaviti iz moje ruke?« ¹⁶Sidrah, Misah i Abdenago odvratiše kralju: »Nabukodonozore, ne treba nam da ti odgovaramo na to! ¹⁷Jer evo, naš Bog, kojega poštujemo, ima moć da nas izbavi iz ognjene užarene peći. On će nas, kralju, osloboditi iz tvoje ruke! ¹⁸Ako li to ne učini, znaj, kralju, da mi ni tada ne ćemo poštovati tvoje bogove i ne ćemo se pokloniti zlatnome liku što si ga podigao!« ¹⁹Tada Nabukodonozor postane tako bijesan na Sidraha, Misaha i Abdenaga da mu se lice izobličilo. On zapovjedi da se užari peć sedam puta jače nego inače. ²⁰Onda zapovjedi najjačim ljudima u svojoj vojsci da svežu Sidraha, Misaha i Abdenaga i da ih bace u ognjenu užarenu peć. ²¹I tako su bili svezani ti ljudi u svojim donjim haljinama, kapama, plaštevima, obući i odjeći, i bačeni u ognjenu užarenu peć. ²²Kako su bili, na strogu kraljevu zapovijed, previše užarili peć, ognjeni plamen je usmrtio ljude što su u nj bacili Sidraha, Misaha i Abdenaga. ²³Ona tri čovjeka, Sidrah, Misah i Abdenago, padoše svezani u ognjenu užarenu peć. ²⁴Tada se zadivi kralj Nabukodonozor, ustade brže i upita svoje savjetnike: »Zar nismo bacili tri čovjeka svezana u oganj?« Oni odgovoriše kralju: »Jesmo, kralju!« ²⁵On odvrati: »A ja vidim četiri čovjeka nesvezana gdje hode posred ognja, i nije im ništa. Četvrti izgleda kao anđeo.« ²⁶Tada pristupi Nabukodonozor na vrata ognjene užarene peći i povika: »Sidrah, Misah i Abdenago, sluge Boga višnjega, iziđite i stupite ovamo!« Odmah iziđoše iz ognja Sidrah, Misah i Abdenago. ²⁷Tada dođoše satrapi, kraljevi namjesnici, zapovjednici i savjetnici i vidješe da oganj nije bio mogao ništa učiniti onim ljudima. Njihova kosa na glavi nije se bila opalila, njihove se haljine nisu oštetile i nikakva šteta od ognja nije im se nanijela. ²⁸Tada povika Nabukodonozor: »Neka je blagoslovljen Sidrahov, i Misahov, i Abdenagov Bog! On je poslao svojega anđela i oslobodio svoje sluge, koji se pouzdaše u nj, kraljevu zapovijed prestupiše i svoja tjelesa predadoše, da ne bi poštovali drugoga boga niti mu se poklonili osim svojemu! ²⁹Zato od mene izlazi ova zapovijed: Ako tkogod, bilo kojega naroda, bilo kojega plemena i jezika, izgovori kakvu psovku na Sidrahova, Misahova i Abdenagova Boga, taj neka se na komade isiječe i njegova kuća neka se pretvori u podrtine; jer nema drugoga boga koji bi mogao tako izbaviti!« ³⁰Tada uzdiže kralj Sidraha, Misaha i Abdenaga opet na njihova visoka mjesta u babilonskoj pokrajini. ³¹Kralj Nabukodonozor svim narodima, plemenima i jezicima što prebivaju po svoj zemlji. Sreća vam sve veća i veća! ³²Znake i čudesa što ih višnji Bog učini na meni, sviđa mi se staviti do znanja. ³³Kako su veliki njegovi znaci! Kako su silna njegova čudesa! Kraljevstvo je njegovo vječno kraljevstvo. Vlast njegova traje od koljena do koljena.