Bogatstvo može čovjeka upropastiti

¹Besanica čini da bogataš tjelesno opada, i brige tjeraju san od njega. ²Brige bez oduška razgone mu drijem i kao teška bolest čine mu san nemogućim. ³Bogataš se muči da sabere imutak, i kad počiva, siti se svojim dobrima. ⁴Siromah se muči da nekako preživi, i ako počiva, biva još siromašniji. ⁵Tko ljubi zlato, ne će ostati bez krivnje, i tko leti za dobitkom, upropašćuje sebe. ⁶Zbog zlata su mnogi već zapali u nesreću, i propast je njihova bila neizbježna. ⁷Drvo spoticanja je zlato onome koji mu žrtvuje, i svaki nerazumni dade se njim uhvatiti. ⁸Sretan bogataš koji se nađe bez krivnje i koji ne trči za zlatom! ⁹Tko je taj da ga slavimo? Jer je učinio čudesa među svojim narodom. ¹⁰Tko je bio kušan zlatom i ostao neokaljan? Onda mu to mora služiti na slavu. Tko je mogao prestupiti zakon, a nije ga prestupio, zlo učiniti, a nije ga činio? ¹¹Sreća je njegova osigurana, i zajednica slavi njegovu pravednost.

Gozbe

¹²Kad sjediš za stolom kojega velikaša, onda pritom ne razvaljuj usta i ne govori: »Na stolu je mnogo jela!« ¹³Promisli da je pohlepno oko nešto loše. Ima li što lošije od toga oka? Zato prosuzi kod svega što vidi. ¹⁴Ne pružaj svoje ruke za svačim što vidiš, da se sa sustolnikom ne sukobiš u zdjeli. ¹⁵Uči na samom sebi što pripada bližnjemu, i promisli kod svega što činiš! ¹⁶Jedi kao odgojen čovjek ono što preda te stave, i ne mljackaj da zbog toga ne navučeš prezir! ¹⁷Iz pristojnosti prestani prvi i ne budi pohlepan da ne sablazniš! ¹⁸Ako sjediš u brojnom društvu, ne pružaj ruke prije nego oni! ¹⁹Kako je malo dovoljno čovjeku dobro odgojenu! On ne diše teško na svojoj postelji. ²⁰Ima zdrav san tko jede umjereno. Ustane rano ujutro i osjeća se dobro. Čovjeka proždrljiva muče besanica, mučnina i grčevi u crijevima. ²¹A jesi li se prenatrpao jelima, onda ustani, ispovraćaj na stranu i bit će ti lakše! ²²Sinko moj, poslušaj me i ne preziri me! I na kraju ćeš razumjeti moje riječi. Kod svega što činiš budi umjeren! Tada te neće snaći bolest. ²³Svi hvale onoga tko priredi dobru gozbu, jer je to siguran znak njegove velikodušnosti. ²⁴Tko je škrt kod gozbe, o njemu mrmlja grad, i detaljno priča o njegovoj škrtosti.

Vino

²⁵Kod vina ne glumi junaka, jer je već mnoge vino upropastilo! ²⁶Kao što peć kuša čelik u talionici, tako vino kuša srca umišljenih koji se svađaju. ²⁷Vino je ljudima životni napitak, ako ga piju umjereno. Kakav je život onome koji nema vina? Ono je stvoreno da razveseljava ljude. ²⁸Vino donosi radost u srce i veselje u dušu kad se pije umjereno i u pravo vrijeme. ²⁹Onome tko ga pije prekomjerno, vino donosi gorčinu duše, jer vodi u kavge i zamke. ³⁰Pijanstvo podiže bijes nerazumnoga na njegovu propast, oslabljuje snagu i zadaje mnoge udarce. ³¹Na gozbi s vinom ne povlači bližnjega na odgovornost i ne ponižavaj ga u njegovu veselju! Ne upućuj mu riječi što ranjavaju i ne navaljuj na njega kojim zahtjevom!